tel 021/382 090
fax 021/382 091
mail nsb@nsb.hr
adresa Put Supavla 19, 21000 Split

Na temelju članka 185. Zakona o radu (“Narodne novine” br. 38/95, 54/95 i 65/95) Nezavisni sindikat “Brodosplit” – Podružnica Jadran-Termika

i Poduzeće “Jadran-Termika” d.o.o.

sklopili su u Splitu, 11. travnja 2005.g.

KOLEKTIVNI UGOVOR

O PRAVIMA I OBVEZAMA ZAPOSLENIKA

I POSLODAVCA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se međusobna prava i obveze njegovih potpisnika te pitanja iz radnih odnosa ili ona u svezi s radnim odnosima svih zaposlenika kod Poslodavca.

Članak 2.

Ovaj kolektivni ugovor obvezuje i primjenjuje se na stranke koje su ga sklopile.

Članak 3.

Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se:

Prava, obveze i način ostvarivanja prava i obveza zaposlenih u radnom odnosu kod Poslodavca, i to:

Radno vrijeme

Godišnji odmori i dopusti

Zaštita i sigurnost pri radu

Plaće, naknade plaća, obračun i isplata plaća zaposlenih

Ostala materijalna primanja zaposlenika

Prava Sindikata i sindikalnih povjerenika

Način i postupak rješavanja sporova između stranaka potpisnica ovog kolektivnog ugovora

Izmjene, dopune i otkaz ovoga kolektivnog ugovora

Zaključivanje, registracija i primjena ovoga kolektivnog ugovora

Članak 4.

Ovaj kolektivni ugovor primjenjuje se na članove Sindikata zaposlene bez obzira da li su zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.

Članak 5.

Zaposlenik u smislu Zakona o radu i ovoga kolektivnog ugovora je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za Poslodavca.

Poslodavac u smislu Zakona o radu je pravna osoba za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Članak 6.

Odredbe ovoga kolektivnog ugovora primjenjuju se neposredno.

II. RADNO VRIJEME

Članak 7.

Puno radno vrijeme radnika uključujući i dnevni odmor iznosi 40 sati tjedno.

Članak 8.

Raspored radnog vremena utvrđuje Poslodavac.

Članak 9.

Radni tjedan traje pet radnih dana.

Članak 10.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na stanku u trajanju od 30 minuta.

Članak 11.

U slučaju da to posao bude zahtijevao Poslodavac može izvršiti preraspodjelu radnog vremena, s tim da najava preraspodjele mora biti barem 8 dana prije njezine primjene.

Ako Poslodavac primjenjuje preraspodjelu radnog vremena, mora osigurati da godišnji fond sati bude ispunjen do kraja kalendarske godine.

Kod toga se dani godišnjeg odmora računaju s punim fondom sati (1 dan = 8 sati).

Članak 12.

Prekovremeni rad mora se najaviti barem jedan dan ranije, a može trajati najduže 40 sati mjesečno odnosno maksimalno godišnje 250 sati.

Svako odstupanje od redovnog radnog vremena koje nije definirano Pravilnikom o radu kao preraspodjela smatra se prekovremenim radom.

ODMORI I DOPUSTI

Članak 13.

Radnik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

Svoj neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine zaposlenik ima pravo iskoristiti najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Članak 14.

Pravo na puni godišnji odmor radnik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog radnog staža.

Pri utvrđivanju broja dana godišnjeg odmora subota se ne računa u dane godišnjeg odmora.

Članak 15.

Godišnji odmor duži od 18 dana utvrđuje se u skladu sa sljedećim kriterijima:

1. Ovisno u dužini radnog staža, i to:

- sa stažom do 5 godina …………………………………….. 1 dan

- sa stažom od 5 do 10 godina……………………………. 2 dana

- sa stažom od 10 do 15 godina…………………………. 3 dana

- sa stažom od 15 do 20 godina…………………………. 5 dana

- sa stažom preko 20 godina………………………………. 7 dana

2. Ovisno o radu pod otežanim uvjetima rada

3. Ovisno o zdravstvenom stanju:

- invalidu rada (preko 60%)……………………………….. 1 dan

- invalidu domovinskog rata

(preko 50%)…………………………………………………… 2 dana

4. Ovisno o posebnim socijalnim uvjetima:

- samohrani raditelj kod kojeg živi

dijete mlađe od 10 godina………………………………. 1 dan

- roditelj s djetetom sa smetnjama u

psihofizičkom razvoju……………………….. ………. 2 dana

Članak 16.

Ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos radnik nema šest mjeseci radnog staža, ima pravo na dane godišnjeg odmora srazmjerno mjesecima koje je proveo na radu.

Članak 17.

U pogledu izračunavanja dužine godišnjeg odmora ovisno o radu pod otežanim uvjetima rada uzimaju se kriteriji iz prethodne godine.

Članak 18.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeni dopust ukupno najviše 7 dana u slučaju:

1. sklapanja braka……………………………………………………………….. 3 dana

2. rođenje djeteta ……………………………………………………………… 3 dana

3. smrti člana uže obitelji (supružnik, dijete, roditelj,

brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete bez roditelja

uzeto na uzdržavanje, osoba koju je prema odrebama

zakona zaposlenik dužan uzdržavati ako žive u

zajedničkom kućanstvu, osoba koja sa zaposlenikom

živi u izvanbračnoj zajednici ako se takva zajednica

može izjednačiti s bračnom zajednicom)…………………………. 4 dana

4. teške bolesti člana uže obitelji ………………………………………. 5 dana

5. elementarne nepogode koja je teže oštetila

imovinu zaposlenika……………………………………………………….. 5 dana

6. dobrovoljnog darivanja krvi za svako davanje…………………… 2 dana

Iznimno, radnik ima pravo na više od 7 dana plaćenog dopusta u jednoj kalendarskoj godini ako se tijekom iste godine ponove slučajevi iz točke 3, 4, i 5 ovog članka.

Članak 19.

Poslodavac može radniku odobriti neplaćeni dopust (bez naknade plaće, ali s plaćenim doprinosom za mirovinsko i zdravstveno osiguranje) do 30 dana tijekom kalendarske godine.

Za vrijeme neplaćenog dopusta ostala prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

IV. ZAŠTITA I SIGURNOST PRI RADU

Članak 20.

Radnik ima pravo na zaštitu pri radu.

Pravo na zaštitu pri radu imaju sve osobe koje se po bilo kojoj osnovi nalaze na radu kod Poslodavca.

Zaštita pri radu obuhvaća mjere usmjerene na stvaranje sigurnih uvjeta rada.

Poslodavac je obvezan pri uvođenju novih tehnologija i rekonstrukcija voditi računa da one ne ugrožavaju zdravlje radnika i da ne utječu štetno na okoliš te je o mogućim utjecajima na zdravlje i sigurnost radnika obvezan izvijestiti radnike i povjerenika zaštite pri radu.

Ugovorne stranke utvrđuju da je pitanje zaštite pri radu i sigurnog rada radnika od temeljne važnosti i da će u provedbi tih mjera surađivati međusobno, ali i s ovlaštenim ustanovama u Republici Hrvatskoj.

Članak 21.

Poslodavac se obvezuje da će svakom radniku o svom trošku osigurati uvjete za siguran rad propisan Zakonom o zaštiti na radu i zaštiti od požara i drugim podzakonskim aktima te Pravilnikom o zaštiti na radu i zaštiti od požara i ovim kolektivnim ugovorom.

Članak 22.

Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući i mjere za sprječavanje rizika na radu te pružati sve potrebne informacije o uvjetima radnog mjesta, organizaciji rada na radnom mjestu kao i o stanju na sredstvima rada koje radnik koristi.

Članak 23.

Poslodavac je obvezan osposobljavati radnike za siguran rad po zadanim programima za zanimanja i o tome voditi potrebnu evidenciju.

Članak 24.

Radnik je dužan:

- raditi s nužnom pozornošću i na način da ne ugrožava svoj život i zdravlje, ali i život i zdravlje drugih radnika te sigurnost opreme i uređaja;

- na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, poštivati i primjenjivati propisane i priznate mjere zaštite pri radu i upute proizvođača opreme za rad;

- održavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje;

- upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima te na pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti i uništiti opremu ili ugroziti zdravlje i život radnika;

- pristupiti zdravstvenim i psihofizičkim pregledima u koje je uključen.

Članak 25.

Prije otpočinjanja rada radnik mora biti upoznat s mjerama zaštite pri radu i svojim pravima i obvezama glede zaštite, odnosno mora biti upoznat s uporabom zaštitnih sredstava na poslovima koje će obavljati.

Članak 26.

Poslodavac je dužan utvrditi koja su to radna mjesta s posebnim uvjetima rada (dob, spol i posebni psihofizički zahtjevi) u skladu sa zakonima i drugim podzakonskim aktima.

Članak 27.

Poslodavac je dužan u skladu sa zakonskim propisima uputiti radnike koji rade s posebnim uvjetima rada na sistematske preglede i o tome voditi potrebitu evidenciju, a o trošku Poslodavca

Članak 28

.

Poslodavac mora osposobiti dio radnika u proizvodnim pogonima za pružanje prve pomoći sukladno Zakonu o zaštiti na radu i zaštiti od požara, a prema Pravilniku o pružanju prve pomoći.

Poslodavac će osigurati po pogonima potrebna sredstva za pružanje prve pomoći.

Članak 29.

Radnik ima pravo bez bilo kakvih posljedica odbiti rad na poslu na kojemu prijeti ili postoji opasnost za zdravlje i život na kojemu nije provedena zaštita pri radu, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja zdravlja i života ljudi i imovine.

U slučaju iz stavaka 1. ovoga članka radnik je dužan obavijestiti odgovornu osobu ili povjerenika zaštite pri radu.

Članak 30.

Radnicima koji rade sa štetnim tvarima ili na poslovima na kojima je obvezatno korištenje radne odjeće zbog prljavštine, neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i slično, Poslodavac mora osigurati uvjete za pranje i čišćenje tijekom radnog vremena.

Članak 31.

Unutar kruga društva zabranjeno je uzimanje narkotičnih sredstava i alkohola, dok je pušenje zabranjeno na svim radnim mjestima, u svim radnim prostorijama, na sastancima i drugim skupovima.

U slučaju prekršaja Poslodavac ima pravo taj dan udaljiti radnika. Ponovljeni prekršaj smatrat će se težom povredom radne obveze.

Poslodavac je dužan osigurati posebne prostorije u kojima je pušenje dopušteno.

Članak 32.

Poslodavac kroz mjere, a radnik kroz poštivanje i primjenu, moraju djelovati preventivno radi sprječavanja povreda na radu i profesionalnih oboljenja radnika.

Članak 33.

Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih nadoknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za promjenu pravila zaštite na radu.

V. PLAĆA ZAPOSLENIKA

Članak 34.

Poslodavac je dužan radniku za njegov rad isplatiti plaću, koja se sastoji od:

1. Osnovne plaće

2. Dodataka na plaću, i to:

2.1. Dodatak na osnovnu plaću za radni staž

2.2. Dodatak na osnovnu plaću radi posebno teških uvjeta rada

Dodatak za posebne uvjete rada (na dane državnih blagdana

i neradnih dana, prekovremeni rad, noćni rad, smjenski rad i probna ispitivanja).

Poslodavac može radniku isplatiti i posebni stimulativni dodatak na plaću.

1. Osnovna plaća

Članak 35.

Osnovna plaća utvrđuje se umnoškom najniže plaće za najjednostavniji rad iz članka 36. i koeficijenta složenosti za svako pojedino radno mjesto utvrđeno Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, a sukladno članku 36. ovog kolektivnog ugovora.

Članak 36.

Najniža osnovna plaća za najjednostavniji rad utvrđuje se u visini 1.440 kuna brutto za 174 efektivna sata.

U slučaju porasta troškova života iznad 3% u određenom vremenskom razdoblju (prema objavi Državnog zavoda za statistiku), za taj postotak korigira se najniža osnovna plaća.

Članak 37.

Sva radna mjesta razvrstana su prema vrsti i važnosti posla u deset (10) skupina poslova a vrednuju se polazeći od sljedećih najnižih koeficijenata složenosti:

O P I S

Podstupnjevi radnih mjesta

A B C D E F

skupina poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad, koji ne zahtijeva posebno obrazovanje

skupina poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno rad pomoću jednostavnih sredstava za rad za koji su dovoljna pismena uputstva

skupina podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova

skupina poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije obavljanje su potrebne konzultacije u njihovom izvršavanju

skupina poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka

skupina poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći stupanj kreativnosti u njihovom izvršavanju

skupina poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova tog područja

. skupina poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost zaposlenika, projektiranje poslova i zadataka

skupina poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost zaposlenika te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova

skupina poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značajem za vođenje projekata, procesa proizvodnje i poslovanja.

1,00

1,20

1,40

1,60

1,85

2,10

2,20

2,60

2,80

3,20

Koeficijent složenosti svakog pojedinog radnog mjesta uređuju se Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji, s tim da je najniži raspon između najjednostavnijeg i najsloženijeg posla 1 : 3,2.

2. Dodaci na osnovnu plaću

2.1. Dodatak na osnovnu plaću za radni staž

Članak 38.

Osnovna plaća za složenost poslova povećava se zaposleniku za svaku navršenu godinu efektivnog radnog staža za 0,5%, a 0,7% za neprekidni rad duži od 10 godina kod Poslodavca.

2.2. Dodatak za otežane uvjete rada

Članak 39.

Visina dodatka za otežane uvjete rada obračunava se na temelju sati rada pod otežanim uvjetima, kategorije i vrijednosti kategorija.

Kategorije otežanih uvjeta rada imaju sljedeće koeficijente:

Kategorija Koeficijent

1. 2,00

2. 1,56

3. 1,16

4. 0,94

5. 0,70

6. 0,50

7. 0,35

8. 0,23

9. 0,18

10. 0,14

11. 0,10

12. 0,07

13. 0,05

Satnica otežanih uvjeta rada utvrđuje se umnoškom koeficijenata po kategorijama i 90% satnice najniže osnovice iz članka 36.

Kategorizacija uvjeta rada i druga pitanja uvjeta rada utvrđena su Pravilnikom o poslovima koji se obavljaju pod otežanim uvjetima rada.

Članak 40.

Plaća se isplaćuje najmanje jednom mjesečno. Rok za isplatu plaće je najkasnije 20 dana nakon isteka razdoblja za koje se plaća isplaćuje.

U slučaju zakašnjenja isplate plaće više od 5 dana po isteku roka iz stavka 1, Sindikat će sukladno Zakonu o radu organizirati štrajk a Poslodavac neće pokretati sudsku tužbu protiv Sindikata.

2.3. Dodaci za posebne uvjete rada

Članak 41.

Radnik ima pravo na dodatak na osnovnu plaću, i to:

- za rad noću ……………………………………………………………………………. 30%

- za prekovremeni rad ……………………………………………………………….. 50%

- za rad nedjeljom ……………………………………………………………………. 35%

- za rad u drugoj smjeni kad radi izmjenično u smjenama ……………. 10%

- za rad na dane blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom ………. 50%

Iz ovog se isključuju radnici kojima je unaprijed organiziran stalni smjenski rad.

Ako je prisutno više uvjeta istodobno, dodaci se kumuliraju izuzev alineja 3. i 5.

Članak 42.

Na utvrđenu plaću po svim elementima iz članka 43. daje se stalni novčani dodatak na plaću u iznosu od 420,00 kn.

Taj dodatak sastavni je dio plaće, što znači da radnik ostvaruje pravo na taj dodatak razmjerno vremenu provedenom na radu.

VI. NAKNADA UMJESTO PLAĆE

Članak 43..

U slučaju odsutnosti s posla radnika zbog bolovanja, pripada mu naknada plaće u visini od 80% osnovice.

U slučaju privremene spriječenosti za rad zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu, radniku pripada naknada u visini od 100% osnovice za obračun.

Osnovica za obračun naknade utvrđena je zakonskim propisima.

Članak 44.

Radniku se isplaćuje naknada plaće u visini njegove plaće koju bi dobio da je radio u skladu s ovim kolektivnim ugovorom za vrijeme kada ne radi zbog:

- blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

- godišnjeg odmora,

- vojne vježbe,

- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja za potrebe društva, ugovor s Poslodavcem,

- plaćenog dopusta,

- za vrijeme zastoja na radnom mjestu bez krivice zaposlenika kada ostaje u društvu,

- organiziranih sistematskih pregleda zaposlenika,

- traženja novog posla u vrijeme otkaznog roka,

- darivanja krvi,

Članak 45.

Ako je radnik zbog zastoja na radnom mjestu bez svoje krivice upućen izvan poduzeća, pripada mu naknada plaće u visini osnovne plaće za složenost poslova i dodatka za radni staž.

Članak 46.

Naknada plaće za godišnji odmor utvrđena člankom 54. zaposleniku se isplaćuje zajedno s plaćom za tekući mjesec.

VII. OSTALE ISPLATE ZAPOSLENICIMA

1. Pomoć za podmirenje troškova godišnjeg odmora

Članak 47.

Poslodavac će u skladu sa svojim mogućnostima namiriti radniku regres za godišnji odmor, ali ne manje od 1/4 prosječne bruto plaće ostvarene u prethodna 3 mjeseca kod Poslodavca.

2. Otpremnina

Članak 48.

Radniku za čijim je radom prestala potreba isplaćuje se otpremnina u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim zakonom u dogovoru sa Sindikatom.

Članak 49.

Prilikom odlaska u mirovinu radniku se isplaćuje otpremnina u iznosu od 3 prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Otpremninu je Poslodavac dužan isplatiti s posljednjom plaćom, odnosno najkasnije mjesec dana po prestanku radnog odnosa.

3. Jubilarne nagrade

Članak 50.

Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za ukupni efektivni radni staž kod Poslodavca za navršenih:

10 god. radnog staža 700,00 kn

15 god. radnog staža 1.000,00 kn

20 god. radnog staža 1.300,00 kn

25 god. radnog staža 1.600,00 kn

30 god. radnog staža 1.900,00 kn

35 god. radnog staža 2.200,00 kn

40 god. radnog staža 2.500,00 kn

4. Poklon djeci zaposlenika

Članak 51.

U povodu božićnih blagdana radniku se može isplatiti novčani iznos ili se daje poklon za svako dijete mlađe od 15 godina u iznosu, odnosno vrijednosti od najmanje 20% prosječne mjesečne plaće isplaćene po zaposlenom u gospodarstvu Republike Hrvatske ili društvu u prethodna tri mjeseca.

Pravo na poklon iz prethodnog stavka ovog članka imaju radnici samo za onu djecu koja su preko njih zdravstveno osigurana.

5. Izvanredne pomoći

Članak 52.

Radniku ili njegovoj obitelji isplaćuje se pomoć u visini 1-3 prosječne mjesečne plaće isplaćene po zaposlenom u gospodarstvu Republike Hrvatske utvrđene kao osnovica za obračun u prethodnom mjesecu u slučajevima:

smrt zaposlenika na radu 3 osnovice

smrt supružnika, djeteta, roditelja 2 osnovice

nastanka teške invalidnosti zaposlenika na radu 2 osnovice

bolovanje dulje od 90 dana 1 osnovica

otklanjanje posljedice elementarne nepogode 1 osnovica

6. Troškovi prijevoza na posao i s posla

Članak 53.

Radniku se isplaćuje naknada troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom.

Ako se radnik ne može koristiti sredstvima javnog prometa za prijevoz na posao i s posla, ima pravo na naknadu troškova u visini cijene prijevoza koju imaju drugi radnici slične udaljenosti stanovanja.

Troškovi prijevoza na posao i s posla isplaćuju se za prethodni mjesec sukladno broju dana efektivnog rada.

7. Prigodne isplate

Članak 54.

Poslodavac će radniku isplatiti “božićnicu” i “uskrsnicu” u novčanom iznosu ili nekom drugom obliku ali ne manje od vrijednosti od najniže osnovne plaće ali uz dogovor sa Sindikatom, najviše do neoporezivog iznosa.

8. Osiguranje radnika

Članak 55.

Poslodavac je obvezan osigurati radnike za slučaj nezgode na radu (opća odgovornost).

Za radna mjesta koja imaju dodatak po članku 39. Poslodavac će te radnike osigurati za 24 sata.

9. Dnevnice i troškovi službenih putovanja

Članak 56.

Dnevnice i troškovi službenih putovanja, naknade za rad na terenu i probnim ispitivanjima, naknade za odvojeni život, naknade za korištenje vlastitog osobnog automobila i sl., su regulirani Pravilnikom o plaćama i drugim primanjima radnika.

VII. PRAVA SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA

Članak 57.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje kod Poslodavca provoditi na način utvrđen svojim statutum, ovim kolektivnim ugovorom i zakonom. Sve svoje sastanke sindikat će održavati izvan radnog vremena.

Sindikat samostalno odlučuje o načinu rada i zastupanju interesa svojih članova kod Poslodavca.

Članak 58.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog organiziranja radnika utvrđenih ovim kolektivnim ugovorom i zakonom.

Članak 59.

Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjem ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom sindikata.

Članak 60.

Sindikat samostalno određuje svoje povjerenike odnosno predstavnike.

UGOVORNA ZABRANA “UTAKMICE”

Članak 61.

Za vrijeme dok važi Ugovor o radu, radnici se ne smiju zaposliti kod druge osobe, koja je u “tržišnoj utakmici” s poslodavcem te ne smije za svoj račun treće osobe sklapati poslove s kojima se takmiči s poslodavcem.

MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 62.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga kolektivnog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem mora se provesti postupak mirenja.

Postupak mirenja provodi mirovno vijeće sukladno Zakonu.

Postupak mirenja pokreće se na pisanu inicijativu jedne od stranaka ovoga kolektivnog ugovora. Postupak mirenja ne može se provesti ako jedna od ugovornih stranaka nije prihvatila prijedlog za provođenje mirenja.

Članak 63.

U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi ugovornih stranaka, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.

Članak 64.

Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne stranke prihvate pisani prijedlog nagodbe.

Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovog članka ima pravnu snagu i učinak kolektivnog ugovora.

Članak 65.

U slučaju neuspješnog mirenja koje se mora završiti za tri dana sukladno Zakonu spor se iznosi pred Arbitražni sud u roku od dva dana.

Članak 66.

Arbitražni sud se sastoji od pet članova, od kojih po dva člana imenuje svaka stranka ovoga kolektivnog ugovora, a zajednički imenuju jednog člana koji je ujedno i predsjednik Arbitražnog suda.

Za donošenje odluka potrebna je nazočnost tri člana, a odluke se donose običnom većinom glasova.

Mandat članova Arbitražnog suda vezan je uz trajanje ovog kolektivnog ugovora.

Troškove arbitraže snose obje stranke ovog kolektivnog ugovora podjednako.

Arbitražni sud tumači odredbe ovoga kolektivnog ugovora, a isto tako njemu se prosljeđuju sve sporne odredbe izmjena i dopuna koje nije prihvatila jedna od stranaka u postupku mirenja.

Arbitražni sud mora donijeti odluku u roku od 5 dana.

Odluka je obvezujuća za ugovorne stranke.

X. IZMJENE, DOPUNE I OTKAZ KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 67.

Svaka ugovorna stranka može predložiti izmjene i dopune ovoga kolektivnog ugovora.

Prijedlog izmjena i dopuna mora biti podnesen u pisanom obliku i obrazložen.

Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga kolektivnog ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni odnosno mora se očitovati o prijedlogu izmjena i dopuna u roku 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga kolektivnog ugovora o postupku mirenja.

Članak 68.

Svaka stranka ovoga kolektivnog ugovora može otkazati ovaj ugovor u pisanom obliku, ali ne prije isteka jedne godine njegovog trajanja.

Otkazni rok je najmanje tri mjeseca. Nakon toga može se otpočeti s pregovaranjem o sklapanju novoga ugovora.

XI. TRAJANJE I PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 69.

Ovaj kolektivni ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme, a smatra se da je zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih stranaka.

Članak 70a.

Potpisivanjem ovog Kolektivnog ugovora, prestaje važiti Kolektivni ugovor sklopljen 19. siječnja 1999. godine, evidencijski broj 39/1999.

Članak 70b.

Ovaj kolektivni ugovor počinje se primjenjivati danom potpisa i primjenjuje se do potpisivanja novoga kolektivnog ugovora.

Na pitanja koja nisu uređena ovim kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o radu i drugih propisa, Pravilnika o radu i drugih akata Poslodavca.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.

Ugovorne stranke – potpisnice ovoga kolektivnog ugovora dužne su najmanje dva puta godišnje raspravljati o provođenju ovoga kolektivnog ugovora.

Članak 72.

Obvezuje se Sindikat da za vrijeme trajanja i ispunjenja ovoga kolektivnog ugovora neće pokretati niti podržavati nikakve sindikalne akcije protiv Poslodavca.

Iznimno kod organizacije generalnog štrajka, radi viših i solidarnih interesa, Sindikat i Poslodavac će se dogovoriti o obliku organiziranja takvoga štrajka.

Poslodavac i Sindikat su suglasni da u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovoga kolektivnog ugovora donesu Pravila o proizvodno-održavajućim i nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka i isključenja s rada.

Članak 73.

U slučaju organizacije štrajka zbog neispunjenja stavki ovoga kolektivnog ugovora radnici-sudionici štrajka imaju pravo na naknadu plaće utvrđene člankom 44. ovoga kolektivnog ugovora.

Članak 74.

Ovaj kolektivni ugovor dostavlja se na evidenciju Županijskom uredu za rad, zdravstveno i socijalnu skrb u roku od 15 dana od dana njegovog sklapanja, a objavljuje se u skladu s člankom 7. Pravilnika o vođenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora (“Narodne novine”, br. 14/96).

Članak 75.

Ovaj kolektivni ugovor sklopljen je u 6 istovjetnih primjeraka od kojih svaka stranka zadržava po 2 primjerak, dok se 2 primjerka dostavljaju Županijskom uredu za rad, zdravstvo i socijalnu skrb.

Split, 11. travnja 2005.g.

SINDIKATI: POSLODAVAC:

NEZAVISNI SINDIKAT “JADRAN-TERMIKA” d.o.o.

“BRODOSPLITA”

_____________________ ____________________

Zvonko Šegvić Ivica Vinko

POVJERENIK NEZAVISNOG

SINDIKATA PODRUŽNICA

“JADRAN-TERMIKA” d.o.o.

_______________________

Marko Žižić

2,272
OčajnoLošeOsrednjeDobroOdlično   (Članak još nije ocijenjen!)

Komentirajte i vi

Komentari članova na web stranici objavljuju se u realnom vremenu i Nezavisni sindikat Brodosplita ne može se smatrati odgovornim za napisano. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

Morate biti prijavljeni da biste mogli komentirati članak!

Nemate svoje korisničko ime i lozinku? Registrirajte se!