tel 021/382 090
fax 021/382 091
mail nsb@nsb.hr
adresa Put Supavla 19, 21000 Split

Kada danas otvorite novine, uključite radio ili TV, na web-stranici pročitate bilo što o hrvatskoj brodogradnji, naići ćete na vijesti većinom vezane uz probleme. Krajnje je vrijeme da se pripremi program koji će se temeljiti na dugoročnoj strategiji. Brodogradnja se uvijek ističe kao jedna od važnijih grana hrvatske industrije s aspekta vanjskotrgovinske razmjene s 1,2 milijarde eura prihoda. Prema posljednjim podacima, Hrvatska zauzima 14. mjesto na globalnoj ljestvici proizvodnje velikih brodova i treća je europska brodograđevna sila. Nerijetko su standardni brodovi sagrađeni u Hrvatskoj istaknuti kao brodovi godine (14 nagrada ‘Ship of the Year’ od 1987.), no unatoč brojnim nagradama izostaje prodaja velikog broja takvih brodova na svjetskom tržištu. Hrvatska brodogradilišta grade one brodove koje nisu u potpunosti mogla ugovoriti azijska brodogradilišta zbog velikog rasta potražnje. Osim toga pet najvećih brodogradilišta ima gubitak od 136 milijuna eura.

Europska iskustva Zašto gubici?
Hrvatska brodogradnja natječe se s poslovnim modelima utemeljenim na ekonomiji razmjera (sirovine, energija, kritična količina stručnih radnika…), a u današnjem obliku ne može opstati na globalnom tržištu. U troškovima gradnje svakog broda brodogradilište sudjeluje samo sa šestinom ukupnih troškova, a preostali se dio odnose na materijal, usluge i komponente kupljene od drugih. Težište svjetske brodogradnje pomaknuto je iz Europe prema Dalekom istoku. Razlog leži u ekonomskoj činjenici koja je ista kao u hrvatskoj brodogradnji te u činjenici da ona znatno utječe na okoliš, što nije u skladu s visokim europskim standardima. Europske države nekad jake brodogradnje uglavnom su prenamijenile prostor bivših brodogradilišta. Najbolji primjer takve transformacije jest Glasgow, gdje su danas na prostoru nekadašnjih brodogradilišta različiti moderni poslovni, turistički i stambeni objekti. No neke su se zemlje uspjele fokusirati na tehnološki zahtjevniju i sofisticiraniju proizvodnju brodova u nišnim segmentima. Dobar primjer za to nama je blizak Monfalcone u Italiji.

Nije nužna brza privatizacija
Sadašnji plan RH restrukturiranja temelji se na brzoj privatizaciji. No EU ne zahtijeva brzu privatizaciju hrvatske brodogradnje. EU traži program restrukturiranja u kojem će Hrvatska prestati s proračunskom potporom i subvencijama neekonomičnoj proizvodnji. To ne znači da se sve mora brzo prodati ili da država ne smije pomoći brodogradnji. Ona može ostati u državnom vlasništvu i može dobiti potporu za restrukturiranje, ali to se mora raditi prema kriterijima koji su dopušteni u EU, a to su horizontalne mjere usmjerene u otvaranje novih radnih mjesta, prekvalifikaciju radne snage i razvoj novih tehnologija.Na osnovi znatnoga međunarodnog iskustva u restrukturiranju brodogradilišta i dobrom poznavanju hrvatskog poslovnog okruženja predlažemo balansirani pristup u programu transformacije hrvatske brodogradnje. Prvo treba pregledati mogućnosti povećanja operativne efikasnosti te ocijeniti mogućnosti prijelaza u segment proizvodnje brodova visoke dodane vrijednosti. Ako to nije dovoljno, treba ocijeniti mogućnost diverzifikacije poslovanja u djelatnosti koja upotrebljava slične proizvodne kapacitete. Ako ni to nije dovoljno, treba izraditi kontrolirani program prenamjene brodogradilišta.

Program se treba odnositi na prekvalifikaciju radne snage koja će odgovarati budućim zahtjevima u brodogradnji, zatim na otvaranje novih radnih mjesta te naposljetku na ekološku sanaciju okoline. Program treba izraditi i na državnoj razini i na razini brodogradilišta. Na državnoj se razini zakonom definiraju okviri programa i način financiranja, a na razini brodogradilišta individualni program strukturnog restrukturiranja. Hrvatska ne može bez brodogradnje jer za nju nema zamjensku industriju, a ona uza se veže više od 16.000 zaposlenih te više od 2.000 tvrtki kooperanata. Zbog toga je nužno zadržati ‘zdravi’ dio brodogradilišta nakon restrukturiranja. Subvencijama i drugim oblicima pomoći država je do danas pokrila gubitke brodogradilišta u vrijednosti više milijardi eura. Nužno je započeti ulaganja sredstava na drukčiji način. Predlažemo da se pripremi državni program restrukturiranja brodogradnje, koji će Vlada dati u obliku zakona na potvrdu Saboru. Na taj bi se način regulirao i niz dugoročnih poslovnih strategija za uspješno restrukturiranje u idućih pet do deset godina. To ne bi bio samo spas za brodogradnju nego zamašnjak za otvaranje 20.000 novih radnih mjesta.

1,513
OčajnoLošeOsrednjeDobroOdlično   (Ocijenjeno 2 puta, Ocjena: 4/5)

Jedan komentar na “Umjesto propasti u brodogradnji 20.000 novih radnih mjesta”

  1. jeremax says:

    Članak je prenesen iz časopisa Lider a za autora se u brodograđevnim krugovima nikada nije čulo.Autor je ustvari iz globalne tvrtke A.T.Kearney koja se bavi
    poslovnim savjetovanjem (management consultancy)što je našim ljudima u trlišima baš draga djelatnost pa hvala onima koji su članak prenijeli na stranice sindikata.
    Prenesen je jer daje malo sunca u ovim oblacima i magluštini nad hrvatskom brodogradnjom(ne pomišljamo sada da je zubato).Rečenica koja počinje sa “Na osnovu znatnoga međunarodnog iskustva u restrukturiranju brodogradilišta ……” nešto govori i o drugim ciljevima ovog članka koji su uvijek na prvom mjestu
    u ovakvim kompanijama-interesu kompanije.Žalosno je da hrvatska brodograđevna struka nema ni pristupa ni snage sudjelovati u rješavanju sudbine hrvatske brodogradnje.Pitao bih autora dali je A.T.Kearney sudjelovao u restrukturiranju njemačke brodogradnje,možda talijanske ….. biće da možda i je poljske (a vidimo kako poljska brodogradnja završava-za sada je ostalo samo jedno brodogradilište u ruskim rukama).Dragi moji škverani neka nas ovo malo zubatog sunca privremeno ogrije a dalje nas čeka….A tko zna ?

Komentirajte i vi

Komentari članova na web stranici objavljuju se u realnom vremenu i Nezavisni sindikat Brodosplita ne može se smatrati odgovornim za napisano. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

Morate biti prijavljeni da biste mogli komentirati članak!

Nemate svoje korisničko ime i lozinku? Registrirajte se!