tel 021/382 090
fax 021/382 091
mail nsb@nsb.hr
adresa Put Supavla 19, 21000 Split
15. Veljača 2011. Vijesti

Kako Vlada vlada

Zvonko Šegvić u emisiji Kako Vlada vlada govori o trenutnoj situaciji u Brodosplitu.

Odgovor predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor.

Waldemar Pawlak: Trebate uvjeriti Bruxelles da je brodogradnja Europi potrebna

U skladu sa smjernicama EU-a, koje se tiču državne pomoći za restrukturiranje brodogradilišta, poljska su tri Gdansk, Gdynia i Szczecin, notificirala Europskoj komisiji razrađene programe restrukturiranja, kaže potpredsjednik poljske Vlade i ministar gospodarstva

Poljska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja nije osjetila utjecaj krize na gospodarstvo i koju je recesija mimoišla. O tome kako su to uspjeli, ali i prilagodbi gospodarstva, odnosno poljoprivrede onoj u Europskoj uniji, te teškom putu restrukturiranja brodogradilišta, razgovarali smo s potpredsjednikom poljske Vlade i ministrom gospodarstva Waldemarom Pawlakom.
• Kako je Poljska uspjela izbjeći krizu i koliki gospodarski rast očekujete ove godine?
- Ove godine očekujemo da će BDP u Poljskoj porasti za četiri posto, dok je na početku globalne gospodarske krize 2008. godine naš BDP imao rast 1,7 posto. To se dogodilo prije svega zahvaljujući onome što rade poljski gospodarstvenici, a s druge strane zahvaljujući devalvaciji poljske valute došlo je do porasta izvoza. Rezultat toga je taj da radna mjesta ostaju u Poljskoj, a poljska je roba postala konkurentna na izvoznim tržištima.
• Poljska, koliko znam, nije prezadužena zemlja, imate čak i stopu nezaposlenosti manju od Njemačke? Kako to uspijevate?
- U pravu ste. Stopa nezaposlenosti u nas je niža nego u zapadnoj Europi, uključujući i Njemačku. No ne samo da je kod nas manje nezaposlenih nego i u zemalja koje su posljednje ušle u EU. Što se tiče financija, naša središnja banka povećala je neznatno kamatne stope, što se pozitivno odrazilo na manju zaduženost zemlje u inozemstvu.
• Čime privlačite strana ulaganja u Poljsku, jer ste samo lani imali 10 milijardi eura prihoda od stranih investicija? Kako potičete tako velika strana ulaganja?
- Pa već 15 godina postoje posebne gospodarske zone i upravo tu ulažu strani investitori. Osim toga, imamo sredstva iz Europske unije, jer postoje posebni mehanizmi kako ih dobiti. Postoje agencije koje se time bave i to su sredstva namijenjena za stvaranje novih radnih mjesta. Osim toga, imamo sredstva iz državnog proračuna koja su namijenjena za stvaranje novih radnih mjesta. Toj relativno dobroj situaciji pridonosi činjenica da je Poljska stabilna država što privlači strane investitore jer oni znaju da će taj novac koji će uložiti u te gospodarske zone, nove tehnologije i dr., sigurno biti dobra investicija.
• Kakva je uloga europskih fondova u jačanju gospodarstva?
- Za nas su vrlo poticajna europska sredstva koja dolaze iz europskih fondova. Postoji jedna uzrečica na poljskom jeziku koja je de facto igra riječi. Bruxelles je na poljskom prokulica što znači da bi »briselice« trebale biti naš nacionalni sport. I to počevši od čvrstih investicija, kao što su ceste, željeznice, općenito infrastruktura do tzv. mekanih projekata, a to je kultura prije svega. Postoji mehanizam da se državna uprava vješto angažira u korištenju europskih fondova koji podupiru razvoj gospodarstva nacionalne ekonomije na način da ne moramo emitirati obveznice nego da dobivamo sredstva iz europskih fondova.
• Koliko ste dosad povukli sredstava iz EU fondova i za što ih koristite?
- Ukupno možemo dobiti 70 milijardi eura. Od toga je većina već ugovorena i već je kod poduzetnika. Primjerice, za financijsko razdoblje na početku našeg članstva u Europskoj uniji, od 2004. do 2006., Poljska je iskoristila svih 12,8 milijardi eura koliko joj je bilo na raspolaganju iz strukturnih i kohezijskih fondova. Za razdoblje od 2007. do 2013. na raspolaganju joj je 67 milijardi eura, od kojih je već ugovoreno više od 70 posto iznosa.
• Hrvatska je na pragu ulaska u EU i brodogradnja nam još zadaje probleme. Kakva su vaša iskustva u privatizaciji škverova jer ste imali čak 26 brodogradilišta?
- Što se tiče brodogradilišta, koja imaju mnogo zaposlenih, trebate biti vrlo oprezni i vrlo pažljivo postupati u pregovorima s Europskom unijom. Jer kad se jednom nešto ispregovara, nema više nazad. Poljska su brodogradilišta do 2003. prolazila teško razdoblje dubokog restrukturiranja. Kriza brodogradilišnog sektora bila je rezultat mnogobrojnih čimbenika, kako vanjskih (promjena deviznog tečaja, rast cijena čelika…) tako i unutarnjih (niska produktivnost u brodogradilištima, loša organizacija…). Nakon proglašenja stečaja u brodogradilištu Port Holding iz Szczecina 2002. godine banke su odbile financirati proizvodnju u brodogradnji. Posljedica takvog stanja stvari bilo je sve učestalije posezanje sa sredstvima javne potpore.
• Kao je tekao proces restrukturiranja brodogradilišta?
- U skladu sa smjernicama EU-a, koje se tiču državne pomoći za restrukturiranje brodogradilišta, tri su naša brodogradilišta Gdansk, Gdynia i Szczecin, notificirala Europskoj komisiji razrađene programe restrukturiranja. Kako bi se dobila pozitivna odluka Europske komisije, bilo je potrebno ispuniti sljedeće uvjete, od postizanja dugoročne održivosti, korištenja određene razine kompenzacijskih sredstava (ograničavanje proizvodne moći) do odgovarajućeg vlastitog ulaganja u proces restrukturiranja. No prema mišljenju Europske komisije, dobiveni programi nisu u cijelosti ispunili te uvjete. Europska komisija je zaključila da je, s obzirom na nedostatak vlastitih sredstava za restrukturiranje kojima bi se postigla dugoročna održivost, nužno provesti hitnu privatizaciju.
• Što je bilo s privatizacijom brodogradilišta?
- Početkom 2007. godine Vlada je donijela odluku o hitnoj privatizaciji ta tri najveća brodogradilišta. Tako bi se ispunili uvjeti vlastitog ulaganja u proces restrukturiranja i osigurala financijska sredstva od ulagača za provedbu nužnih ulaganja i modernizaciju imovine, što bi utjecalo i na rast produktivnosti. Brodogradilište u Gdansku privatizirano je 2008. godine. Ulagač je izradio novi plan restrukturiranja te ga proslijedio Europskoj komisiji. U srpnju je ona na osnovu toga plana restrukturiranja donijela pozitivnu odluku o pitanju državne potpore koju je Poljska dodijelila brodogradilištu u Gdansku.
• Zašto nisu privatizirana druga dva velika brodogradilišta?
- Unatoč razgovorima i pregovorima koje je ministar državne riznice obavio s potencijalnim ulagačima i Europskom komisijom, brodogradilišta u Gdynji i Szczecinu nisu privatizirana. Komisija je objavila da državna potpora tim brodogradilištima nije sukladna zajedničkom tržištu te podliježe povratu. Poljska je bila dužna provesti odluke Europske komisije putem javne prodaje imovine brodogradilišta po tržišnoj cijeni te zatim kroz likvidaciju brodogradilišta. Komisija je dala suglasnost za završetak postupka prodaje imovine brodogradilišta do kraja ožujka 2011., ali je gotovo sva imovina tih brodogradilišta već prodana putem javnih natječaja. I danas se zemljište na kojem su se gradili brodovi priprema za neke druge namjene. Mislim da to nije dobro, jer sada imamo jedno državno brodogradlište za remont ratnih brodova. Trebate uvjeriti Europsku komisiju da je brodogradnja u Europi potrebna. Brodogradilišta ne treba tako lako uništavati.
• Koliko su banke u Poljskoj otvorene za kreditiranje gospodarstva?
- Bilo je jedno razdoblje, prije dvije godine, kad banke nisu htjele financirati gospodarstvo. No sada se već banke otvaraju i situacija je mnogo bolja. U Poljskoj proizvodimo gotovo sve. To je golemi dijapazon proizvoda. Primjerice, proizvodimo oko milijun automobila godišnje, od čega se izveze 80 posto. Nadalje, proizvodimo dvije trećine europske proizvodnje LCD televizora, a jaki smo i u izvozu namještaja. Osim toga, izvozimo poljoprivredne proizvode u vrijednosti 12,5 milijardi eura godišnje.
• Kako se poljska poljoprivreda nosi s EU-om?
- Poljska je prihvatila model poticanja poljoprivredne proizvodnje sličan onome u Hrvatskoj, a to je izravni poticaj po hektaru, odnosno proizvodnoj površini. Cilj poljoprivredne politike EU-a, za što se Poljska zalaže i dalje, je da ona mora osigurati stabilne prihode poljoprivrednim proizvođačima.
• Što je potrebno učiniti za povećanje izvoza?
- Promijeniti način razmišljanja. Do sada je naša orijentacija u Poljskoj bila na zemlje koje idu od istoka prema zapadu. Sad trebamo to promijeniti, odnosno okrenuti se prema sjeveru i jugu. Kad pogledate, od Baltika pa sve do Jadrana. Dakle, zapadni Balkan, uključujući još Ukrajinu, to je ukupno više od 200 milijuna ljudi. To je tržište veće nego Rusija, a ima i BDP veći nego Rusija…
Mogu navesti još jedan primjer. Kolega iz Poljske planirao je nedavno godišnji odmor u Egiptu, a u Egiptu se dogodilo ono što se dogodilo. Pa se odlučio za Maroko gdje je ista situacija kao u Egiptu. I to mu je kazna što taj novac nije potrošio u Europi, što nije došao u Hrvatsku. Za Hrvatsku se nadam da će u drugom dijelu poljskog predsjedavanja EU-om, biti na kraju svog puta u Europsku uniju.

Marinko Petković

1,711
OčajnoLošeOsrednjeDobroOdlično   (Članak još nije ocijenjen!)

Jedan komentar na “Kako Vlada vlada”

  1. dika says:

    ….politika politika politika…..ma gospodine šegviću…okanite se politike…koga briga za politiku…naša stranka je škver…a tko će za koga šta se tiče politike njegova je osobna stvar…danas je 15.02 trebalao je biti objavljena vijest iz brisela…ništa….danas je 15.02 najnovija vijest je 334000 nezaposlenih….danas je 15.02…poslalo me na čekanje…a jadranka kosor se slaže s vama….gospodine šegviću…šta vam je…

Komentirajte i vi

Komentari članova na web stranici objavljuju se u realnom vremenu i Nezavisni sindikat Brodosplita ne može se smatrati odgovornim za napisano. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

Morate biti prijavljeni da biste mogli komentirati članak!

Nemate svoje korisničko ime i lozinku? Registrirajte se!