tel 021/382 090
fax 021/382 091
mail nsb@nsb.hr
adresa Put Supavla 19, 21000 Split

DIV preuzima Brodosplit ili DIV ne preuzima Brodosplit – pitanje je sad! Ova dilema muči našu Vladu i javnost, pogotovo radnike škvera. Situacija nije jednostavna, već, što bi narod rekao, komplicirana, da kompliciranija ne može biti. Zašto? Evo zašto:

Protiv vlasnika DIV-a Tomislava Debeljaka podignuta je optužnica zbog krivotvorenja službenih dokumenata s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi( objavljeno na stranicama DORH-a) , ili jednostavno rečeno, zbog varanja svojih radnika i države. Za tog istog Tomislava Debeljaka prvi potpredsjednik Vlade izjavljuje da i dalje uživa puno povjerenje Vlade u procesu privatizacije Brodosplita. Iako smo već naučili da Milanovićeva Vlada ima dvostruke kriterije kad je u pitanju tretiranje pravnih, političkih i etičkih standarda, ovakvu reakciju nismo mogli očekivati. Pokloniti državni škver i milijarde državnih kuna za sanaciju i restrukturiranje škvera čovjeku koji je optužen za varanje te iste države ne može biti dopušteno nikome, pa ni ovoj, nepripremljenoj i nekompetentnoj Vladi.

Kako je uoće došlo do ove situacije? Kako je došlo do privatizacije Brodosplita? Kako je došlo do DIV-a i Debeljaka?

Prethodne su dvije Vlade RH (Sanaderova i Kosoričina) „uspješno“ vodile pristupne pregovore s Europskom Unijom, a brodogradnja je bila jedna od „rak-rana“ tog procesa. EU je inzistirala da prekinemo s dotadašnjim načinom subvencioniranja brodogradnje i da brodogradilišta organiziramo na način da mogu uspješno poslovati bez stalnih intervencija države. Vlada je dala nalog upravama svih brodogradilišta da izrade održive programe restrukturiranja koje je trebao „amenovati“ Bruxelles“. Sve su se uprave marljivo dale na posao i izradile programe.

U slučaju Brodosplita, uprave su u periodu od 2006. godine naovamo izradile ne samo jedan program, već, ni manje ni više, čak pet programa restrukturiranja. Zašto? Zato što su europski pregovarači zaključili da su programi neozbiljni i nekvalitetni, te da ne garantiraju dugoročni opstanak škvera. Svakoj pojedinoj verziji programa su davali komentare i prijedloge za poboljšanja, ali nažalost, uprave škvera i tadašnje Vlade RH nisu za njihove savjete imali sluha.

Tadašnji se ministar gospodarstva, a današnji okrivljenik za više kaznenih djela, Damir Polančec dosjetio spasonosne formule: PRIVATIZACIJE ŠKVEROVA. Ova genijalna ideja je omogućila HDZ-u da problem brodogradnje gurne pod tapet, da 2007. dobije još jedne parlamentarne izbore i da se zaboravi prethodni neuspjeh u izradi programa restrukturiranja. Polančec je europskim pregovaračima objasnio da će budući vlasnici škverova sami izraditi programe restrukturiranja, bez tutorstva države.

U prvom krugu privatizacije nije bilo zainteresiranih za preuzimanje nijednog većeg brodogradilišta, pa je stvar zapela. Ovakav se tok događaja mogao i očekivati, obzirom da brodogradnji nigdje u svijetu ne cvjetaju ruže, a posljednjih je nekoliko godina stanje upravo katastrofalno.

Nakon toga su smijenjeni Polančec i direktori škvera iz tog perioda Vukasović i Klarić, protiv kojih se također vode sudski postupci ili su pod istragom za više kaznenih djela.

Drugi krug privatizacije je protjecao jednako loše kao i prvi krug – kvalitetnih firmi zaineteresiranih za kupnju Brodosplita nije bilo, a onda na scenu stupa novi ministar gospodarstva, Đuro Popijač i podržava ponudu DIV-a koji za škver nudi 3.7 milijuna kuna (toliko se otprilike u škveru mjesečno potroši za uredski materija). Unatoč tome što DIV, prema mišljenju komisije za provedbu natječaja ne ispunjava čak 19 od 23 uvjeta zadanih u natječaju, Popijač nastavlja farsu s DIV-om.

Europski pregovarači program DIV-a ocjenjuju negativno, no Popijač i Debeljak se ne predaju. Program se popravlja i nadopunjuje, vjerovatno pogađate, ukupno pet puta. Program bi se vjerovatno popravljao i nadopunjavao još nekoliko puta, ali nažalost, EU lani donosi političku odluku o završetku pregovora s RH, što sprječava naše neimare u daljnjoj proizvodnji novih verzija programa.

Zadnja, peta verzija programa se bazira na gradnji velikog broja novogradnji za vlastitu flotu i zaradi od eksplatacije brodova. Podloga za pozitvno poslovanje je nađena u iznajmljivanju brodova po cijeni od 25.000 do 30.000 dolara na dan. „Problemčić“ s vjerodostojnošću cijele te matematike leži u činjenici da se sada može postići cijena najviše od 5.000 do 7.000 dolara na dan, a situacija na svijetskom tržištu je sve gora i gora.

HDZ-ova Vlada pred kraj svog mandata preuzima sve gubitke Brodosplita, a provedbu sanacija velikodušno prepušta Milanovićevoj Vladi.

I sad se pitamo kako je Milanović došao u ovu gubitničku poziciju? HDZ-ove Vlade sa svojim upravama škvera nisu uspjele ni iz pet pokušaja proizvesti održive programe restrukturiranja. HDZ je izmislio privatizaciju škverova. HDZ je izmislio DIV i Debeljaka. Milanovićeva Vlada sanira sve škverove i gura Brodosplit u privatizaciju koja može završiti samo katastrofom.

Da li je Milanović svjestan svih ovih činjenica? Zna li Milanović da je zamjenica ministra Čačića zadužena za brodogradnju Tamara Obradović Mazal bila državna tajnica u Polančecovom ministarstvu koji je cijelu stvar s brodogradnjom i zakuhao?

Krajnje je vrijeme da se Milanović probudi, jer bi ovakva privatizacija Brodosplita mogla njega i njegovu Vladu stajati vlasti.Takav potez neče biti lako objasniti EU. Na koncu pitamo se, ako vlada i proda Brodosplit Debeljaku koji će ozbiljan brodovlasnik naručiti brod u Brodosplitu kad njegov vlasnik ima problema sa zakonom , ali što to znači zakon u Hrvata ??????

1,405
Tagovi: , ,
OčajnoLošeOsrednjeDobroOdlično   (Ocijenjeno 6 puta, Ocjena: 4.83/5)

2 komentara na “Kako je Milanović upao u HDZ-ovu zamku”

  1. sedma od devet says:

    TUŽNO
    Jedan od radnika Gredelja koji su prosvjedovali na Markovom trgu počinio samoubojstvo!
    ‘Bio je s nama na prosvjedu, nije davao znakove da bi se tako nešto moglo dogoditi…’
    Autor: Ivan Klarić
    Ne znam što da vam kažem. Bio je s nama jučer na prosvjedu, nije davao nikakve znakove da bi se tako nešto moglo dogoditi. Ne znam…., vidno potresen pričao je Starčević.
    Jedan od radnika Gredelja koji je jučer prisustvovao prosvjedu radnika te tvrtke, počinio je jutros samoubojstvo, potvrdio je to u razgovoru za PolitikuPlus Željko Starčević, predsjednik Sindikata radnika TŽV-a Gredelj.

    - Ne znam što da vam kažem. Bio je s nama jučer na prosvjedu, nije davao nikakve znakove da bi se tako nešto moglo dogoditi. Ne znam…., vidno potresen pričao je Starčević.

    Kaže da se radi o radniku koji je u Gredelju proveo oko 25 godina, da je bio na ratištu i da se radilo o dobrom i poštenom čovjeku.

    - Što da vam kažem više. Ne mogu više pričati, ispričavam se, rekao nam je drhtajućim glasom Starčević.

    Podsjećamo, Vlada RH želi Gredelj poslati u stečaj. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić kazao je da je to najprihvatljivije rješenje, jer Gredelj ima pola milijarde kuna duga.

    Radnici tvrde da za stečaj Gredelja nema osnove, jer firma ima 1,5 milijardi kuna imovine, a trenutno ima posla za 150 milijuna kuna. Tvrde da Vlada i HŽ ne dozvoljavaju Gredelju da nastavi raditi.

    Radnici su na prosvjedu na Markovom trgu, gdje ih se okupilo oko 600, poručili da nitko od Gredeljevih vjerovnika ne želi stečaj. Pojavila se i priča kako se Gredelj sabotira kako bi se na tržištu otvorio prostor za inozemne firme, što je Hajdaš Dončić opisao kao “teoriju zavjere”.

    U Gredelju trenutno radi 1465 ljudi, a procjena je da bi dvije tvrtke koje bi nastale preustrojem zapošljavale tek oko 700 radnika. Sindikat pristaje na smanjenje broja radnika, ali tvrde da dvije nove firme moraju zapošljavati najmanje 1100 ljudi.

  2. sedma od devet says:

    JURČIĆ: Vlada je indirektno većinski vlasnik i jedina može biti krivac za situaciju u kojoj su se našli radnici, koje se navodno plaćalo bez da su radili. Naravno, nije ova Vlada kriva, ali na njoj je također odgovornost, morali su pronaći rješenje. Ovako čine samo goru stvar. Prava Vlada bi spasila tvrtku i radna mjesta
    … PRIMJENJIVO I ZA ŠKVER, ZAR NE?

    TEKST U CIJELOSTI:

    KONTRADIKCIJE
    Ljubo Jurčić: Ako se zatvara gubitaš Gredelj, zašto se ne zatvara gubitaš HEP?!
    ‘Budućnost ovisi o sposobnosti Vlade, a bojim se, prema viđenom, da svijetle budućnosti nema.’

    Autor: Vanja Deželić
    Tvrtka Gredelj je završila u stečaju, čime je stavljen pečat na sve što se krivo radilo u Hrvatskoj posljednja dva desetljeća. Zna se tko je vladao zemljom najduže, ali zna se i tko je kao rješenja izabrao gašenja umjesto spašavanja i razotkrivanja krivaca za nastalu situaciju. A krivci postoje, zakoni se nisu poštivali jer se porezi nisu plaćali i jer je novac nestajao. Ali to se sve briše zajedno sa stoljeće i ‘kusur’ godina starom tvrtkom i zaposlenima u njoj.
    - Očito su se preinvestirali, a onda su kupljenu opremu prodali pa uzeli u leasing. Već godinama ne rade, a plaće su neusporedivo više nego primjerice u Đuri Đakoviću, koji je uspješna tvrtka – kazao je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić za Hrvatski radio.

    Dodao je da bi segmenti Gredelja trebali zajedno s Končar-vozilima dati ponudu za vlakove koja bi na svjetskom tržištu mogla biti atraktivna i konkurentna.

    - Ali i u tom slučaju ne bi se radilo o svih 1400 zaposlenika Gredelja, već o 300 ili 400 radnika – zaključio je.

    Ne bi sve to bilo čudno da većinski vlasnik nije država, kao i u nekim drugim slučajevima. A svejedno je tolerirala što se događa, upravljanje je bilo krivo, a za ovo što se događa po tvrtkama diljem Hrvatske nitko ne mora odgovarati. U Dalmacijavinu je većinski vlasnik bila država pa se porezi i doprinosi nisu plaćali, što znači da je država varala sebe samu. Đakovština, Jadrankamen, Kamensko… Lista je poduža, a ishod uvijek isti – radnici na ulici, krivci za situaciju ne postoje, tvrtke nestaju. Tradicija nije bitna i ne igra ulogu, kao ni proizvodnja, čak i ako je produktivna.

    - Prema zakonu, stečaj je neminovan. Ali ako gledamo politički onda je trebalo ići u restrukturiranje Gredelja, bez stečaja – rekao nam je Ljubo Jurčić.

    Osvrnuo se i na Čačićeve izjave, koje vidi kao novi napad Vlade na sebe samu.
    JURČIĆ: Ovise o sposobnosti Vlade, ali prema viđenom očito je da budućnosti nema. A da su dosljedni ugasili bi i HEP, koji je gubitašgodinama i mnogo je stvari koje su upitne. Ali njihovi prihodi su građani pa zato Vlada ni ne pomišlja na stečaj, za HEP nije potreban značajniji trud
    - Vlada je indirektno većinski vlasnik i jedina može biti krivac za situaciju u kojoj su se našli radnici, koje se navodno plaćalo bez da su radili. Naravno, nije ova Vlada kriva, ali na njoj je također odgovornost, morali su pronaći rješenje. Ovako čine samo goru stvar. Prava Vlada bi spasila tvrtku i radna mjesta – tvrdi.

    Naglasio je da bi situacija s manjim tvrtkama bila drugačija, ali Gredelj spada u tvrtke koje imaju tradiciju, proizvode i nisu ‘bunar bez dna’.

    - Jednostavno je, Gredelj je onoliko uspješan koliko je uspješno upravljanje. A uprava je bila postavljena od strane prethodne Vlade i radila je loše, što znači da je Gredelj bio neuspješan. Znači, samo je trebalo riješiti problem upravljanja jer radnici nisu ništa krivi, narudžbe i dalje stižu. No ova je Vlada odlučila dići ruke, kao i po pitanju brodogradilišta. S izuzetkom što Gredelj ima više od stotinu godina iskustva i perspektivu da bude profitabilan kao nekad – objašnjava Jurčić.

    Dodao je da su sad kažnjeni radnici i gospodarstvo, a sve zbog loše Vlade. Zato ne vidi budućnost za Gredelj.

    - Ovise o sposobnosti Vlade, ali prema viđenom očito je da budućnosti nema. Bit će rascjepkani na sve strane. A da su dosljedni ugasili bi i HEP, koji je gubitaš godinama i mnogo je stvari koje su tamo upitne. Ali njihovi prihodi su građani pa zato Vlada ni ne pomišlja na stečaj, za HEP nije potreban značajniji trud – kaže Jurčić.

Komentirajte i vi

Komentari članova na web stranici objavljuju se u realnom vremenu i Nezavisni sindikat Brodosplita ne može se smatrati odgovornim za napisano. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

Morate biti prijavljeni da biste mogli komentirati članak!

Nemate svoje korisničko ime i lozinku? Registrirajte se!