tel 021/382 090
fax 021/382 091
mail nsb@nsb.hr
adresa Put Supavla 19, 21000 Split

ŽUPANIJSKO državno odvjetništvo u Splitu potvrdilo je Indexu da provode izvide u slučaju kaznene prijave protiv odgovornih osoba u Brodosplitu i Hrvatskoj brodogradnji. O čemu se konkretno radi, nije nam odgovoreno, jer su izvidi tajni, no kako doznajemo, DORH je zatrpan kaznenim prijavama protiv Tomislava Debeljaka, vlasnika Brodosplita. I Index ima jednu koju potpisuju zabrinuti zaposlenici Brodosplita. Na stol glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana stigla je, otkrili su nam podnositelji prijave, u studenom prošle godine, a otprije koji mjesec ima je i USKOK. Što se napravilo dosad, nije poznato, no Index je došao do nekih koji se spominju u prijavi. Nitko ih nije zvao. Ni policija, ni DORH.
Država mu daje milijardu i pol kuna, a istražuje ga

Prijavu ima i Debeljak, a DORH još gleda što će

Kaznenu prijavu otprije koji dan ima u svom posjedu, kako neslužbeno doznajemo, i Tomislav Debeljak, no Indexu na upit iz Brodosplita ništa nije odgovoreno. Čini se kako se provjera navoda obavlja vrlo oprezno i mukotrpno te kao da nema dovoljno dobre volje da se ispita trošenje milijardu i pol kuna državnih subvencija, što je i predmet prijave te izvida DORH-a. Tužilaštvo čak ni policiju još nije zamolilo da prikupi informacije i obavijesti, što je inače standardna procedura kod ovakvih postupaka.

Ministarstvo gospodarstva: Nismo upoznati

Zvuči nevjerojatno, ali o prijavi i svemu što je u njoj navedeno ništa ne zna ministar gospodarstva HNS-ov Ivan Vrdoljak, pod čijom je ingerencijom Hrvatska brodogradnja i briga o trošenju državnog poticaja. Pitali smo Ministarstvo što oni kažu o sadržaju prijave. Odgovorili su kako se ne mogu miješati u pravosudne postupke, s kojima uostalom nisu ni upoznati. Vrdoljak je, dakle, neupućen, a u pitanju je milijarda i pol kuna državnih sredstava. Kakve li nevjerojatne ležernosti od ministra koji je splitski škver predao Debeljaku početkom 2013. godine pravdajući se da nema alternative. Vrdoljakova opuštenost čudi iz još jednog razloga. Naime, i on se spominje u prijavi, ali ne kao osumnjičeni, već kao onaj koji o svemu sve zna i sve dopušta.

“Nezakonite radnje i djelovanja navedenih osoba događaju se uz znanje nadležnog ministra pri čemu nisu zaštićeni interesi RH u pogledu sprječavanja nezakonitosti, već sve upućuje na određenu spregu”, navodi se u prijavi.

Ministarstva surađuju, a proračunski nadzor izgubljen?!

Nije tu kraj problemima. Naime, nakon što je Državna revizija konstatirala da se namjenska sredstva poticaja troše nenamjenski, a o čemu je Index, već pisao, Vrdoljak je od Ministarstva financija zatražio proračunski nadzor. Bilo je to prije godinu dana. U Ministarstvu gospodarstva tvrde da još nisu dobili izvještaj o nadzoru, a u Ministarstvu financija, pak, tvrde da su nadzor obavili. Gdje se nadzor zagubio po putu vjerojatno bi usput mogao ispitati DORH, kada već istražuju, odnosno, izviđaju. Unatoč evidentno izgubljenom nadzoru, u Ministarstvu gospodarstva uvjeravaju kako Hrvatska brodogradnja i dva ministarstva (koja se ne mogu dogovoriti oko toga je li nadzor završen ili nije) surađuju kako bi se nadzor okončao u što je mogućem kraćem roku. Nevjerojatno. Što bi tek bilo da ne surađuju.

Afera Wessels i Bajićevo kukurikanje

Kako su krenuli, svi zajedno, od DORH-a, Cvitana i USKOK-a pa do ministarstava i Vrdoljaka, cijela stvar će zasigurno potrajati, što budi uspomene na istragu otprije 10 godina kada se na meti Mladena Bajića našla tadašnja škverska Uprava predvođena HDZ kadrom. Sporan je bio angažman sa Wesselsom i 4 i pol milijuna dolara koji su odlepršali iz škvera čim su sjeli na račun. Policija nije našla ništa sporno, Bajić je ustrajao, ali je iz cijele priče izvadio političku komponentu, HDZ-ovce iz Nadzornog odbora, a među njima je bio i jedan ministar. Sud je donio nepravomoćnu oslobađajuću presudu, mnogi drže da nije ni moglo drugačije s obzirom što je Bajić napravio od predmeta. Bilo je to doba kada je Sanader bio na vrhuncu moći, a Bajić nije smio kukurikati previše da ga ne bi stavilo u lonac pa je na isti dan kada je tražio istragu protiv HDZ-ove Uprave škvera, čisto reda radi i trošenja proračunskih sredstava, zatražio od suda i istragu protiv prethodne SDP-ove Uprave, tek toliko da se nitko ne naljuti i ne osjeti zakinutim. Ta istraga je neslavno propala što je porezne obveznike na ime vještačenja koštalo par stotina tisuća kuna, a kako stvari stoje, ako se potvrdi oslobađajuća presuda u slučaju Wessels, državnu blagajnu očekuje milijunski udar s obzirom na niz održanih ročišta i odvjetničkih troškova.

Predsjednik Uprave škvera koji je dočekao Debeljaka: Nemamo o čemu pričati

U kaznenoj prijavi protiv Debeljaka, osumnjičeno je još osam osoba. Tu su i član Uprave Darko Pappo, Zdenko Šoš, šef Nadzornog odbora Brodosplita, poznat sa suđenja Debeljaku za utaju poreza u Kninu, ali i dva bivša člana Nadzornog odbora koji su kao članovi Uprave dočekali Debeljaka, Vladimir Kessler i Antun Čagalj. Kesslera kao predsjednika Uprave sumnjiči se da je za 2013. godinu na Debeljakov nagovor sastavio financijski izvještaj kojim je neosnovano prikazao stanje lošijim nego što je pa je to za posljedicu imalo dodatnih 400 milijuna kuna subvencije, odnosno, štete u državnom proračunu. Čagalj je, navodi se u prijavi, znao, a nije reagirao, niti je izvijestio DORH.

Jučer smo se čuli sa Čagaljem. On više nije u škveru nego u mirovini.

“Znamo za tu prijavu, ali nas nitko od policije i Državnog odvjetništva nije zvao. Ma to je anonimna prijava sasvim neutemeljena. Redoslijed događaja demantira navode prijave. Subvencije su određene prije nego smo mi sastavili izvještaj. Uostalom, nazovite Kesslera pa neka vam on kaže. On je bio predsjednik Uprave”, kazao nam je Čagalj.

Nazvali smo Kesslera, koji i danas radi u škveru, ali razgovarati nije htio.

“Nemamo o čemu pričati. Hvala lijepo”, kazao je i prekinuo vezu.

Jahta, jedrenjaci i Maršalski otoci

Debeljak se u prijavi sumnjiči za čitav niz malverzacija. Navodi se da je 2013. godine izvršio uplatu 20 milijuna kuna, što mu je bila obaveza dokapitalizacije da bi isti iznos u roku od jednog dana vratio na račun s kojeg je uplata izvršena.

Debeljaka sumnjiče i da je isplatio otpremnine iz sredstava koje je RH namjenski uplaćivala Brodosplitu za druge namjene. U prijavi se navodi i kako je 2013. godine osnovao veći broj off-shore firmi sa sjedištem na Maršalskim otocima. Ta društva su ugovarala izgradnju novogradnji s Brodosplitom, konkretno pet jedrenjaka vrijednosti pet milijuna eura po brodu, a ugovorena je i gradnja jahte za 12 putnika vrijednosti 10 milijuna eura te dva broda za prijevoz kontejnera vrijednosti 38 milijuna eura po brodu. U prijavi se navodi kako do danas nije započela gradnja ni jedrenjaka, ni kontejnerskih brodova te da je ugovorom predviđeno da Brodosplit prikaže samo trošak rada, a da sam materijal bude isporuka kupca pa su tako namjerno umanjeni prihodi Brodosplita, odnosno, naknada za korištenje pomorskog dobra, čime je izravno oštećen državni proračun. Debeljaka sumnjiče i da je troškove materijala za gradnju jahte plaćao s računa Brodosplita, čime je nezakonito koristio potpore. Navodi se i da se troškovi rada na jahti neopravdano terete na brodove za prijevoz teških tereta, čime se pokušava uvećati gubitke na tim novogradnjama, ugovorenim prije preuzimanja škvera, a neopravdano smanjiti cijena koštanje jahte.

DIV-u sredstva s računa Brodosplita

DORH bi trebao ispitati i kupnju 44 godina starog kruzera Monet koji je plaćen s računa Brodosplita, kao i isplatu plaća i materijala u DIV-u s računa Brodosplita. Prijavljeno je i kako se Brodosplit javio na natječaj za kupnju Jadroplova sa namjerom da se državna sredstva iskoriste za kupnju dionica te državne firme, a strahuje se i da će se kalkulirani gubitak od osam milijuna eura u gradnji jedrenjaka za krstarenje pokriti nezakonitim korištenjem sredstava RH namijenjenim restrukturiranju Brodosplita. Predmet prijave su i glavne razvodne ploče koje je DIV kupio od Končara da bi ih onda prodali Brodosplitu za nerealno visoku cijenu od 22,7 milijuna kuna za ugradnju u novogradnje 473. i 474, kao i izlet dvojice zaposlenika Brodosplita sa 300 tisuća eura bez dokumentacije u Italiju pri čemu ih je zaustavila talijanska policija. Novac je, navodi se u prijavi, trebao poslužiti kao mito za odgovorne koji su odlučivali o izvođačima radova na gradnji brana u Veneciji.

izvor:index.hr

Brodosplit: Nenamjenskog trošenja novca nema i sve naše transakcije su transparentne

NAKON objave članka “Država mu daje milijardu i pol kuna, a istražuje ga DORH”, stiglo je reagiranje Brodosplita koje objavljujemo u cijelosti.

Predmet : Ispravak objavljenih informacija u tekstu ” Država mu daje milijardu i pol kuna, a istražuje ga DORH ” na internet portalu Index.hr od 16. travnja 2015. godine.

Split, 23. travnja 2015. godine

Poštovani,

molimo da u skladu s odredbom čl. 40 Zakona o medijima (NN 59/04), na istom ili istovrijednom mjestu i na isti način, sukladno odredbi čl. 41. koji regulira pravo na ispravak objavljene informacije, objavite ispravak netočnih navoda.

U tekstu autora Dragana Miljuša pod nazivom ” Država mu daje milijardu i pol kuna, a istražuje ga DORH ” izneseni su neistiniti navodi. Obzirom na namjeru nanošenja štete Brodosplitu, s netočnim podacima, ili namjerno te negativnu konotaciju cijelog teksta, molimo za objavu ovog reagiranja radi pojašnjenja informacije koju ste objavili.

- Pod punom moralnom i materijalnom odgovornošću tvrdimo da su svi navodi iz anonimne kaznene prijave u cijelosti netočni, neutemeljeni i nevjerodostojni. Ovim neodgovornim činom i neistinama o Brodosplitu ozbiljno su narušeni i dovedeni u pitanje kredibilitet i poslovnost ne samo svih radnika splitskog brodogradilišta već i cijele hrvatske brodogradnje.

Nenamjenskog trošenja novca nema i sve naše transakcije su transparentne i moguće je u njih imati uvid, a svi oni koji trebaju imati uvid, imaju ga. U potpunosti ispunjavamo sve svoje obaveze, provode se redoviti kontrolni nadzori i mjesečno dostavljamo sva potrebna izvješća, a jednom godišnje i Europskoj komisiji kao krovnom kontrolnom tijelu. Općepoznato je da smo od početka privatizacije napravili vrlo velike promjene i mnogima je to bilo nešto u čemu se nisu do kraja snašli.

U daljnjem periodu očekujemo nastavak trenda rasta za cijelu DIV grupu, jer smatramo da smo osigurali pretpostavke za to. Naš cilj je uvijek isti, a to je pozicioniranje Brodosplita kao najboljeg europskog brodogradilišta.

S poštovanjem

Josip Jurišić
Voditelj odnosa s javnošću Brodosplita

izvor: index.hr
907
OčajnoLošeOsrednjeDobroOdlično   (Članak još nije ocijenjen!)

Komentirajte i vi

Komentari članova na web stranici objavljuju se u realnom vremenu i Nezavisni sindikat Brodosplita ne može se smatrati odgovornim za napisano. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

Morate biti prijavljeni da biste mogli komentirati članak!

Nemate svoje korisničko ime i lozinku? Registrirajte se!